RAZGOVARALA Maja Arsenović
FOTO DOM INFO

Donošenje novih zakona, realizacija usvojenih strateških planova, promocija i povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda te promocija turističkih potencijala Republike Srpske neki su od planova koje Ministarstvo trgovine i turizma ima u planu za narednu godinu, a o čemu smo razgovarali sa prvom osobom ovog ministarstva - Goranom Zlatković.

 

Zahvaljujući preko tri decenije dugom radnom iskustvu pravnika, od čega 15 godina u pravosuđu, ministarka Zlatković stekla je znanja, sposobnosti i vještine rada u javnoj ustanovi, tako da svoje planove i vizije uz podršku svojih saradnika ostvaruje uspješno.

DOM INFO: Kada i kako ste odlučili da se počnete baviti politikom?
ZLATKOVIĆ: Odlučila sam da se počnem baviti politikom jer sam imala želju i volju da napravim promjene u društvu. Jednostavno, tadašnje društvene okolnosti nisu mi se činile zadovoljavajućim i smatrala sam da mogu dati doprinos u poboljšanju političkog i javnog života u našoj zemlji. Sve je to vodilo ka angažmanu u Socijalističkoj partiji, čiji sam član od 1994. godine, a aktivno sam učestvovala i u osnivanju Socijalističke partije u Brodu. Aktivan član partije bila sam sve do 2004. godine, kada sam zbog odlaska na poziciju sudije privremeno istupila iz partije.

 

DOM INFO: Kako biste opisali svoj dosadašnji angažman u Ministarstvu trgovine i turizma? Da li ste ostvarili neke od planiranih ciljeva do sada?
ZLATKOVIĆ: Budući da sam došla iz druge društvene zajednice, oblast trgovine i turizma za mene je bila novost. Međutim, od početka sam imala jasan plan i viziju svoje uloge i uloge Ministarstva trgovine i turizma, tako da mi nije bilo teško sprovesti moje zamisli u djelo. Prije svega, trudila sam se da samu unutrašnju organizaciju Ministarstva trgovine i turizma dovedem na zadovoljavajući nivo i mogu reći da sam u tome uspjela.

 

Mogu potvrditi i da sam izuzetno zadovoljna komunikacijom s upravnim organizacijama Ministarstva, koje, iako su dislocirane izvan Ministarstva i sa velikim brojem zaposlenih, funkcionišu veoma uspješno. Isto tako, kada je riječ o aktivnostima Ministarstva prema Vladi RS i Narodnoj skupštini RS, izuzetno sam zadovoljna sa svim do sada učinjenim. Velika podrška u ostvarivanju predviđenih planova Ministarstva su zaposleni, čijim radom i odgovornošću prema poslu sam, takođe, zadovoljna, jer je sinhronizacija zaposlenih ključna za dobro funkcionisanje svakog kolektiva.

 

DOM INFO: Kako Ministarstvo može pomoći domaćim preduzećima za izlazak na regionalno i svjetsko tržište i šta se radi po ovom pitanju?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma donijelo je strateški dokument Strategija razvoja trgovine Republike Srpske za period do 2015. godine i Akcioni plan za implementaciju Strategije razvoja trgovine Republike Srpske za period do 2015. godine u kojem je predviđena realizacija niza aktivnosti na povećanju kvaliteta i raznovrsnosti domaće proizvodnje, kao i na unapređenju i razvoju konkurentnosti iste, što će imati pozitivne efekte na stvaranje uslova za izlazak naših preduzeća na strana tržišta.

 

U okviru navedenih planiranih aktivnosti izdvojila bih nekoliko: kreiranje modela - prijedloga podrške domaćoj proizvodnji, izrada strategije brendiranja domaće proizvodnje za period do 2015. godine, definisanje modela podrške unapređenju konkurentnosti domaćih proizvoda, definisanje i implementacija programa stručne i finansijske pomoći u procesu implementacije standarda kvaliteta u domaćoj proizvodnji i trgovini, te definisanje i implementacija programa stručne, tehničke i finansijske pomoći za proizvođače zdrave hrane u području sertifikacije, proizvodnje i marketinga.

 

Što se tiče zaštite domaće proizvodnje, poznato nam je da je Bosna i Hercegovina, a time i Republika Srpska, potpisala Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini - CEFTA 2006 i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, čime smo se opredijelili za uvođenje i poštovanje principa slobodne trgovine.

 

Bilo kakav oblik zaštite domaće proizvodnje koji nije dozvoljen navedenim sporazumima nije moguće provoditi, a za dozvoljene oblike zaštite domaće proizvodnje (zaštita domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i uvođenje antidampinške i kompenzatorske dadžbine) postoje jasno i precizno propisani uslovi za njegovo pokretanje koje je u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

 

Ministarstvo trgovine i turizma u okviru svojih nadležnosti može da inicira razne aktivnosti i kampanje koje za cilj imaju podsticanje potrošnje proizvoda domaćeg porijekla, čime se na indirektan način štiti domaća proizvodnja.

 

Ministarstvo je zajedno s Asocijacijom proizvodnih preduzeća Republike Srpske i Privrednom komorom Republike Srpske pokrenulo aktivnosti na kampanji pod nazivom "Naše je bolje" s ciljem da se razvije svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda i podstakne njihova kupovina kako bi se očuvala postojeća radna mjesta, stvorili uslovi za novo zapošljavanje, te smanjio spoljnotrgovinski deficit Republike Srpske.

 

Posebno je značajno istaći da se zaštita domaće proizvodnje, s obzirom na obavezu poštovanja principa slobodnog tržišta, može ostvariti pooštravanjem carinske i inspekcijske kontrole u cilju sprečavanja ulaska nekvalitetnih proizvoda iz inostranstva.

 

DOM INFO: S obzirom na to da se bliži kraj godine većina ljudi strahuje od povećanja osnovnih životnih namirnica. Šta Ministarstvo preduzima u cilju sprečavanja rasta cijena?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo prati i analizira cijene osnovnih životnih namirnica na području Republike Srpske na osnovu obavještenja o promjenama cijena proizvoda i usluga bitnih za životni standard koja privredni subjekti dostavljaju Ministarstvu, a u skladu s Pravilnikom o sadržaju, formi i rokovima dostave obavještenja o cijenama. Isto tako, u Ministarstvu se prate cijene osnovnih životnih namirnica u okruženju, kao i cijene osnovnih poljoprivrednih kultura i nafte, kako na domaćem tržištu, tako i na svjetskim berzama.

 

Zakonom o regulisanju cijena propisano je da privredni subjekti formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena. Navedeni zakon predviđa mogućnost propisivanja mjera neposredne kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu.

 

Određeno je šta se podrazumijeva pod značajnim poremećajima na tržištu, a to su: elementarne nepogode, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog položaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade.

 

Zakonom je propisano da se mjere neposredne kontrole cijena propisuju izuzetno, u slučajevima ako i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu da nastupe veći poremećaji na tržištu, radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena, radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i radi zaštite životnog standarda.

 

U skladu sa donesenim Zakonom o regulisanju cijena, Ministarstvo može propisati mjere neposredne kontrole cijena kao što su: određivanje fiksne cijene, određivanje najviše cijene, određivanje najniže cijene, način formiranja cijena, davanje saglasnosti na cijene određenih proizvoda i usluga, određivanje marže i vraćanje cijena na prethodni nivo.

 

U proteklom periodu Ministarstvo je donijelo nekoliko podzakonskih akata u cilju zaštite životnog standarda stanovništva, kao što su: Odluka o listi proizvoda i usluga od posebnog značaja za zaštitu standarda stanovništva, Pravilnik o sadržaju, formi i rokovima dostave obavještenja o cijenama, Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kao i Uredbu o davanju saglasnosti na cijene određenih proizvoda i usluga.

 

DOM INFO: Šta Ministarstvo radi na zaštiti i brendiranju domaćih proizvoda?
ZLATKOVIĆ: U prethodnom periodu Ministarstvo je bilo organizator održavanja četiri konferencije o marketingu i brendiranju (jedna u Banjaluci, dvije u Bijeljini i jedna u Palama), koje predstavljaju početak aktivnosti na izgradnji i afirmaciji domaćih brendova, te zaštiti autohtonih proizvoda. Sa održanih konferencija usvojeni su zaključci da je potrebno kontinuirano raditi na stvaranju brenda u Republici Srpskoj i zaštiti proizvoda geografskog porijekla, institucionalno podržati proces stvaranja brenda kroz Strategiju brendiranja i finansijsku podršku u procesu stvaranja i održavanja brendova, organizovati konferencije, edukaciju i seminare iz oblasti brendiranja u cilju povećanja konkurentnosti domaće proizvodnje, veće zastupljenosti domaćih proizvoda na policama trgovačkih objekata, kao i jačanja svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

 

Procesom brendiranja će se dati doprinos na jačanju konkurentnosti naših preduzeća i njihovih proizvoda, čime će se olakšati njihov plasman na druga tržišta. Strategijom je predviđeno i obezbjeđenje namjenskih sredstva za stvaranje i održavanje brendova, što će uveliko olakšati težak proces stvaranja i održavanja brenda.

 

DOM INFO: Šta je sa Strategijom razvoja turizma RS za period 2010 - 2020. godine?
ZLATKOVIĆ: Strategija razvoja turizma u Republici Srpskoj za period 2011 - 2020. godine je usvojena i trebalo bi da predstavlja polaznu osnovu za planski razvoj turističke privrede. Na koji način će se mjere predložene Strategijom implementirati, zavisiće od dostupnosti finansijskih sredstava koja se neophodna za realizaciju svake strategije.

 

DOM INFO: Kojim turističkim proizvodima bismo mogli da budemo konkurentni zemljama u okruženju?
ZLATKOVIĆ: Svi oblici turizma u prirodi imaju porast tražnje i najbržu stopu rasta. Budući da Republika Srpska ima komparativne prednosti baš u tim segmentima. S pravom se može očekivati da će uz određena ulaganja oblici turizma, poput: avanturističkog, ruralnog i eko-turizma, biti prepoznati kao turistički proizvodi Republike Srpske.

 

U Republici Srpskoj postoje dva nacionalna parka koji imaju sve predispozicije za kompleksan turistički proizvod s naglaskom na spoj avanturizma (rafting, kanjoning, treking, paraglajding i dr.) i rekreacije u prirodi. Isto tako, Jahorina, koja ima sve preduslove da, ulaganjem u dopunske turističke sadržaje bude atraktivna tokom cijele godine, a ne samo u zimskoj sezoni, ponudi turistima i ostale oblike turizma u prirodi.

Sve je više privatnih ulaganja u eko-sela, a seoski turizam bi tek trebalo da doživi ekspanziju razvoja.

 

Ministarstvo je završilo sve aktivnosti na zakonskom regulisanju ove oblasti. Ukoliko se malom porodičnom biznisu daju inicijalni finansijski podsticaji, možemo očekivati da će postati značajna stavka i novi tražen turistički proizvod iz Republike Srpske. Dakle, riječ je o oblicima turizma za kojima tražnja konstantno raste, ali je potrebno spomenuti i klasične oblike turizma iz postojeće ponude Republike Srpske, poput: banjskog, urbanog, manifestacionog turizma itd.

DOM INFO: Da li biste mogli nešto izdvojiti, neke planove Ministarstva trgovine i turizma za sljedeću godinu?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo će u narednom periodu donijeti cijeli set pravilnika za oba zakona koja su usvojena u ovoj godini, kao i za zakone donesene u prošloj godini. Na taj način, turistička djelatnost imaće, zaista, uređene uslove za poslovanje, jer podzakonski akti uređuju detaljno sve oblike turizma sa njihovim specifičnim aktivnostima.

 

Riječ je o podzakonskim aktima koje u zemljama u okruženju rade različita ministarstva, ali je Ministarstvo trgovine i turizma preuzelo na sebe ambiciozan zadatak da bude nosilac tih aktivnosti i da u saradnji s relevantnim ministarstvima i institucijama ubrza zakonsko regulisanje različitih oblasti, poput: planinarenja, speleologije, biciklizma, paraglajdinga idr. Pored toga, Ministarstvo kontinuirano obavlja kategorizaciju ugostiteljskih objekata, kao i licenciranje tur-operatera.

 

Što se tiče normativnih aktivnosti u oblasti trgovine, Ministarstvo trgovine i turizma će u sljedećoj godini raditi na donošenju zakona o zaštiti potrošača i zakona o oglašavanju u Republici Srpskoj. Takođe će raditi na realizaciji usvojenih strateških planova, posebno na nastavku započetog procesa brendiranja proizvoda.