Udruživanjem građevinaca do napretka

RAZGOVARALA Maja Arsenović

FOTO DOM INFO

Ministarstvom prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi Republike Srpske već više od pola godine rukovodi Srebrenka Golić. Pedesettrogodišnja Banjalučanka po obrazovanju je pravnik, ali njen profesionalni portfolio je izuzetno raznolik. Veliki dio dosadašnjeg radnog vijeka, preko 25 godina, provela je na rukovodećim radnim mjestima. Od rada u lokalnoj upravi, privredi, proizvodnji, političkoj partiji, državnoj upravi, javnoj ustanovi... prošla je sve faze koje jedan pravnik treba da prođe, a sada je na čelu ministarstva koje brine o izgradnji, uređenju i zaštiti javnog prostora Republike Srpske.

DOM INFO: Koji su Vaši najveći izazovi u poslu kojim se trenutno bavite? Kako biste do sada opisali svoj ministarski angažman?

GOLIĆ: Ministarstvo na čijem sam čelu je nadležno za nekoliko veoma bitnih oblasti - uređenje i planiranje prostora, upravljanje prostorom, građevinarstvo kao privrednu granu, stambeno-komunalne oblasti i zaštitu životne sredine. Dakle, izazova ne manjka, tim prije što se Ministarstvo bavi oblastima koje se tiču gotovo svih građana Republike Srpske. Najveći izazov? Ući u suštinu svake od oblasti iz resornih nadležnosti i urediti ih tako da građani i privrednici budu zadovoljni, da svoja prava ostvaruju bez nepotrebnih administrativnih barijera, da se što više u ovim oblastima približimo razvijenim zemljama Evrope, a krajnji cilj - uređena, ekonomski razvijena Republika Srpska, s očuvanom životnom sredinom i zadovoljnim građanima. Moj dosadašnji angažman na ovoj poziciji upravo je bio usmjeren na postizanje ovih ciljeva. Za proteklih šest mjeseci kako sam preuzela mandat, urađeno je nekoliko bitnih zakona iz stambene oblasti, urađeni su svi podzakonski akti propisani Zakonom o uređenju prostora i građenju, urađen Nacrt zakona o Fondu i finansiranju životne sredine Republike Srpske i Uredba o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, kao i dvije veoma važne strategije - Strategija zaštite prirode i Strategija zaštite vazduha. Priveden je kraju projekat izrade Jedinstvenog informacionog sistema o prostoru Republike Srpske i očekujemo da će nakon ove testne faze, u kojoj se sad nalazi, od septembra Republika Srpska imati jedinstvenu bazu podataka o prostoru, odnosno svim resursima kojima raspolaže. Učinjen je i znatan napredak u projeku Upravljanje čvrstim otpadom - druga faza, s tim da ovdje imam neke nedoumice u vezi s brojem regionalnih deponija, zbog ekonomske isplativosti i održivosti preduzeća koja upravljaju ili će upravljati deponijama. Vidjećemo kako ćemo to riješiti, ali sam sigurna da ću dati sve od sebe da konačno rješenje bude najpovoljnije i sa aspekta ekonomske isplativosti i sa aspekta zaštite životne sredine. Za ovih šest mjeseci uspostavila sam dobru saradnju, prije svega sa Privrednom komorom Republike Srpske i Savezom opština i gradova Republike Srpske te Savezom sindikata RS, ali i dobru međunarodnu saradnju - od Svjetske banke i međunarodnih organizacija poput UNDP, UNECE, ministarstava sa istim ili sličnim nadležnostima u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, do Centra civilnih inicijativa i drugih organizacija civilnog društva... Sve ovo je tek početak, jer nas očekuje mnogo obaveza, ali ja se posla ne bojim. Ja sam radoholičar, na posao dolazim vrlo često i prije osam sati, od kada zvanično počinje radno vrijeme, a na prste jedne ruke bih mogla nabrojati dane kada sam otišla iz Ministarstva u četiri sata. Nije mi teško raditi, posebno što sam odgovorna za oblasti gdje se svi uspjesi, ali i sve greške, lako mogu uočiti.

DOM INFO: Kako biste opisali trenutno stanje u građevinskoj oblasti?

GOLIĆ: Kaže se, i to s pravom, da je građevinarstvo prvi indikator ekonomske krize i da je stagnacija u građevinarstvu prvi znak da je neka zemlja u ekonomskoj krizi. Mi smo svjesni krize u kojoj je ova privredna grana kod nas i nastojimo naći najbolji model da se dalja stagnacija zaustavi i da vrijednost izvršenih radova počne da raste. Jedan od problema leži i u velikoj "usitnjenosti" građevinskih preduzeća i ja sam na sastanku s Privrednom komorom i Udruženjem građevinara i proizvođača građevinskog materijala, kao i na brojnim sastancima koje sam imala s upravljačkim strukturama i radnicima građevinskih preduzeća i proizvođača, jasno rekla - šansu za oporavak treba da traže, između ostalog, i u stvaranju konzorcijuma koji će moći odgovoriti strogim zahtjevima stranih investitora. Nas očekuju veliki radovi na izgradnji infrastrukturnih objekata, prije svega saobraćajnica, a zatim i na izgradnji hidroenergetskih i termoenergetskih objekata i to je velika šansa za naše građevinare, ali samo ako se udruže, pošto su zahtjevi i standardi i međunarodnih finansijskih institucija i stranih ulagača vrlo visoki. To je velika šansa za naše građevinare, ali treba da sjednu i da se dogovore. Poznata je činjenica da je došlo i do znatnog pada angažovanih građevinskih firmi iz Republike Srpske na poslovima u inostranstvu, što je u najvećoj mjeri prouzrokovano građanskim ratom u Libiji u kojoj su građevinske firme iz BiH tradicionalno imale ugovorene dugogodišnje poslove velike investicione vrijednosti. Neophodno je da se aktivnosti preusmjere na tržišta drugih zemalja u kojima je investiciona izgradnja u ekspanziji, kao što su države nastale raspadom bivšeg SSSR, i druge zemlje. Međutim, sigurno je da neće biti lako izboriti se za proboj na nova tržišta, a građevinske firme iz RS koje imaju ambicije i potrebe za nastupanje na ino-tržištu moraju pratiti međunarodne tendere, kako bi mogli dati svoje ponude i pokušati dobiti posao. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju nema direktnu nadležnost za stvaranje poslovnog ambijenta za nastup građevinskih firmi u inostranstvu, za ove poslove nadležni su organi Privredne komore Republike Srpske, a predstavnici mog ministarstva učestvuje u radu ovih organa, kao što je npr. detašman građevinskih radnika u SR Njemačkoj, a nedavno sam imala razgovore i sa ambasadorom Austrije i njegovim trgovinskim savjetnikom i predložila sam da sa našom Privrednom komorom pokušaju ostvariti detašmane za naše građevince i u Austriji.

DOM INFO: Navedite nam neke od značajnih projekata koje Vlada RS realizuje kako bi se popravilo stanje u građevinskoj oblasti?

GOLIĆ: Kao što sam već rekla, mi nemamo direktnu nadležnost za stvaranje poslovnog ambijenta, ali smo dosta uradili na uklanjanju administrativnih barijera, što i te kako povoljno utiče na investicije. Dalje, nastojimo da u naše zakonodavstvo uvedemo evropske standarde u oblasti građevinarstva i građevinskih proizvoda, što će pomoći domaćim proizvođačima građevinskih materijala da svoje proizvode plasiraju na inostrana tržišta, ali i da se uredi tržište ovim proizvodima u zemlji. Imamo dosta ideja, ali mnogo toga zavisi i od pretpristupnih fondova, stranih investicija i ekonomske situacije ukupno. Javnosti je poznato da smo počeli reviziju licenci i da Republička uprava za inspekcijske poslove vrši kontrolu ispunjenosti uslova u preduzećima kojima je Ministarstvo dalo licence. Nabavili smo softver za elektronsku bazu izdatih licenci i za pravna i za fizička lica i sad imamo sve pretpostavke da se ta oblast potpuno uredi u skladu sa zakonom. Licencu će imati samo oni koji u potpunosti ispunjavaju uslove i dosljedno poštuju zakonske propise, svako odstupanje za nesavjesne značiće - oduzimanje licence. Uostalom, nekim pravnim licima smo zbog ovakvog ponašanja već oduzeli licence.

DOM INFO: Kakvo je stanje kada je u pitanju planiranje i upravljanje prostorom u RS?

GOLIĆ: Osnovni problem u planiranju i upravljanju prostorom je nepostojanje ili neažurnost prostorno-planske dokumentacije u jedinicama lokalne samouprave. Podatak da gotovo 80% opština nema adekvatnu prostorno-plansku dokumentaciju je alarmantan, tim prije ako se zna da je Prostorni plan Republike Srpske usvojen 2007. godine i da je zakonska obaveza opština da u roku od dvije godine od dana donošenja Prostornog palana Republike Srpske svoju prostorno-plansku dokumentaciju usklade s ovim dokumentom. Opet je glavni problem - novac. Izrada prostorno-planske dokumentacije je skup i dugotrajan proces, a budžeti su u ovom trenutku restriktivni, pa niti opštine imaju sredstava da to same finansiraju, niti Ministarstvo ima dovoljno sredstava da im u tome pomogne. Ja sada pokušavam da nađem model finansiranja izrade prostorno-planske dokumentacije u jedinicama lokalne samouprave, kako bismo prostor Republike Srpske što kvalitetnije isplanirali, jer to znači najefikasnije korištenje resursa, a samim tim i ekonomski prosperitet. Istovremeno, i Jedinstveni informacioni sistem o prostoru Republike Srpske o kojem sam govorila, je kreiran i realizovan s ciljem što efikasnijeg upravljanja prostorom. Poseban problem je bespravna izgradnja, tačnije legalizacija bespravno sagrađenih objekata, koja je u mnogome devastirala prostor Republike Srpske. Prema istraživanjima koja su sprovele jedinice lokalne samouprave i Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS prilikom revizije učinka u procesu izdavanja odobrenja potrebnih za građenje, procjena je da na teritoriji Republike Srpske ima oko 81.000 bespravno sagrađenih objekata. Nažalost, ovo je ogromna cifra i pokazatelj koliko se nemarno odnosimo prema upravljanju prostorom. Ministarstvo je praktično riješilo problem bespravne izgradnje stupanjem na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, koji ne dopušta građenje bez propisanih odobrenja i ne poznaje institut naknadne legalizacije. To, praktično, znači da su nadležni inspekcijski organi dužni da odmah po saznanju da su započeti radovi na izgradnji objekta bez propisanih odobrenja obustaviti radove, naložiti investitoru rušenje i povrat nelegalnog gradilišta u prvobitno stanje, plus prekršajni nalog za neodgovornog graditelja. Sasvim je drugo pitanje legalizacije objekata koji su izgrađenji prije stupanja na snagu ovog zakona. Legalizacija tih objekata je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i važeći zakon je predvidio obavezu opština da, šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona, donesu odluke o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata na svom području. Neke opštine su te odluke donijele, znatan broj nije. Nažalost, Ministarstvo prema važećem Zakonu o uređenju prostora nema zakonski osnov da donese jedinstvene kriterijume za naknadnu legalizaciju i urbanu integraciju nelegalno sagrađenih objekata. U narednom periodu, Ministarstvo će pratiti donošenje i realizaciju odluka po lokalnim zajednicama i naše su procjene da će, prije svega zbog teške ekonomske situacije ići teško s realizacijom odluka, odnosno da će biti loš odziv građana. Ukoliko se naše procjene pokažu ispravnim, Ministarstvo će stvoriti pravni osnov i propisati jedinstvene mjere i kriterijume na teritoriji Republike Srpske. Vjerovatno ćemo propisati i određene pogodnosti, a jedna od opcija o kojoj razmišljamo je da se obezbijede povoljna sredstva za kreditno zaduženje lokalnih zajednica iz kojih bi oni subvencionisali legalizaciju isključivo stambenih objekata za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Hoće li to biti preko IRB ili preko nekih drugih finansijskih institucija, ne zavisi od nas. Smatramo da svi bespravni graditelji moraju platiti naknade, ali da se moraju predvidjeti subvencije za socijalno ugrožene kategorije. Vlasnicima bespravno sagrađenih objekata za stanovanje, a koji ne spadaju u socijalno ugrožene kategorije obezbijedili bi se krediti, a oni koji su bespravno gradili objekte u komercijalne svrhe - morali bi platiti punu cijenu, u skladu sa zakonom. Daćemo vremena lokalnim zajednicama da pokušaju riješiti pitanje legalizacije, jer je to njihova nadležnost i obaveza propisana Zakonom o uređenju prostora i građenju, a svi rokovi za donošenje odluka su istekli. Ukoliko skupštine lokalnih zajednica u dogledno vrijeme ne donesu odluke, mi ćemo morati ići ili sa posebnim zakonom o legalizaciji ili nekim drugim aktom koji bi na jedinstven način riješio ovo goruće pitanje.

DOM INFO: Koje veće investicije Vlada planira da uloži u zaštitu životne sredine?

GOLIĆ: Već sam govorila o projektu upravljanja čvrstim otpadom, koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke, uz sufinansiranje iz budžeta Republike Srpske. Ja sam već imala razgovore s predstavnicima Svjetske banke i dobila načelnu saglasnost da ta kreditna sredstva odlaganja otpadom. Regionalne deponije jesu način rješavanja, ali ima manjkavosti, prije svega s aspekta kapaciteta odlagališta, ali i ekonomske isplativosti, jer iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je otpad prije svega roba, koja daljom preradom donosi profit. Kao primjer navešću fabrike za preradu otpada u Sloveniji, koje su najprofitabilnija preduzeća u ovoj zemlji. Slično je i u Češkoj, Beč se, recimo, grije na spalionicama komunalnog otpada. Dakle, moramo pronaći način da zatvorimo lokalne deponije, što je i zakonska obaveza, ali ne smijemo da od regionalnih deponija pravimo buduće ekološke bombe, jer taj otpad ne prerađujemo. Upravo sam to rekla i predstavnicima Svjetske banke i oni su podržali da u postojeći projekat unesemo ovu novinu, odnosno da odobrena kreditna sredstva koristimo na način koji smatramo najboljim. Uostalom, mi vraćamo te kredite i smatramo da imamo pravo da ih iskoristimo na najbolji mogući način. Istovremeno, boraveći prije nekoliko sedmica u Pragu, u razgovorima sa ministrom češkog Ministarstva životne sredine i njegovim saradnicima i direktorom Češke razvojne agencije tražila sam konkretnu pomoć. Otvoreno sam im rekla da ne treba da nam finansiraju kojekakve studije i strategije, koje se na kraju pokažu ili potpuno neefikasne ili budu spisak lijepih želja, nego da sredstva koja su namijenjena Bosni i Hercegovini, a za period 2011 - 2017. godine, to je iznos od šest miliona eura, ulože u konkretne projekte, a predložila sam da to budu prečistač voda u opštini Bileća i fabrika za preradu otpada. Ta sredstva su planirana za ulaganja u tri oblasti - poljoprivredu, zaštitu životne sredine i turizam. Od nas, odnosno od projekta koje Republika Srpska dostavi, zavisi koliko će novca od ukupne sume odvojene za BiH biti uloženo u Republiku Srpsku. Česima sam predstavila i razvojne mogućnosti naših nacionalnih parkova "Kozara" i "Sutjeska", posebno s aspekta turizma, i uskoro očekujemo uzvratnu posjetu kolega iz Češke, kako bi se sklopili konkretni aranžmani. Ja nisam osoba koja će otići na sastanak, ispričati se i tu staviti tačku. Nastojim da svaki svoj razgovor konkretizujem, jer od obećanja i lijepih želja se ne živi. Moj cilj je da za zaštitu životne sredine dobijemo što više grant sredstava iz pretpristupnih fondova EU, kao što su to uradile i zemlje u okruženju. Ne mislim da su krediti, ma kako oni povoljni bili, rješenje, posebno ako možemo doći do grant sredstava. Istina, za ta sredstva se treba pomučiti, ali ja se posla ne bojim. Istina da u ovom trenutku imam problem s kadrovima, odnosno s malim brojem izvršilaca. Konkretno, u sektoru zaštite životne sredine u mom ministarstvu radi samo osam izvršilaca! Ako vam kažem da u Srbiji u istom sektoru radi čak 500 ljudi, u Hrvatskoj skoro isto toliko, takođe i u Sloveniji, jasno vam je koliko mi napora moramo uložiti da bismo postigli zadovoljavajući rezultat. Takođe, ja u ovom trenutku nemam u sektoru nijednog diplomiranog ekologa ili inženjera zaštite na radu! Dakle, jedan od prioriteta za ulaganje je i ulaganje u kadrove. Veća ulaganja u zaštitu životne sredine možemo očekivati i nakon donošenja zakona o fondu i finansiranju životne sredine Republike Srpske, jer će tim zakonom biti propisano načelo "zagađivač plaća". Sredstva prikupljena na taj način, a prema procjenama radi se o oko 60 miliona KM na godišnjem nivou, biće kroz različite projekte ulagana upravo u zaštitu životne sredine. Mi u ovom trenutku, kada je ekologija u pitanju, pravimo početne korake, ali ćemo u narednom periodu, u to sam sigurna, vrlo brzo dostići evropske standarde.

DOM INFO: Prioriteti u izgradnji infrastrukturnih objekata su…?

GOLIĆ: Putevi i elektroenergetski sektor! Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju nema direktnu nadležnost u ovim oblastima, ali smo važna karika jer mi izdajemo odobrenja potrebna za građenje. U ovom trenutku smo u procesu izdavanja odobrenja za građenje za termoelektranu koju gradi EFT u Stanarima, očekuje nas i Ugljevik, hidrocentrale na Drini... Sad se vraćamo na priču o uklanjanju administrativnih barijera i našim stalnim nastojanjima da što više poboljšamo poslovni ambijent i omogućimo lakše investiranje. S tim u vezi, kolegama iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave dali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o taksama, koji je u njihovoj nadležnosti, da se smanje takse koje su za investitore u velike objekte predstavljali značajno opterećenje i zbog kojih su odlazili u zemlje gdje su takse niže. Inicijativa je prihvaćena i uskoro ćemo i tu barijeru otkloniti. Istovremeno, nastojim da se u izgradnju velikih infrastrukturnih objekata uključi i domaća građevinska operativa, kako bi se podigla i naša privreda.

DOM INFO: S obzirom na to da Republika Srpska nije velika, investitori imaju mogućnost da lakše komuniciraju s Vladom. Da li ste zadovoljni tom vrstom saradnje?

GOLIĆ: Ova vlada je otvorena za saradnju sa svim dobronamjernim investitorima koji poštuju naše zakone i koji ne dolaze u Republiku Srpsku isključivo radi svoje koristi. Ja sam gotovo svakodnevno u prilici da razgovaram s investitorima koji žele da ulažu u Republiku Srpsku i mogu vam reći da imam dobra i pozitivna iskustva, ali i da mi nastojimo da im izađemo u susret. Investitori koji donesu kompletnu dokumentaciju za dobijanje odobrenja potrebnih za građenje, na dozvole ne čekaju više od dva-tri dana, koliko je mojim saradnicima potrebno da pregledaju projekte i ostalu dokumentaciju i naprave zakonom propisana rješenja.

DOM INFO: Šta možete da učinite u suzbijanju problema nepoštovanja standarda gradnje poput pitanja bezbjednosti, ali i da bi bile spriječene tzv. estetske nakaradnosti?

GOLIĆ: Mi smo zakonima propisali uslove gradnje koji se moraju poštovati i sa aspekta bezbjednosti, projektovanja i slično. Morate znati da su za najveći broj objekata, za izdavanje odobrenja, nadležne jedinice lokalne samouprave i da bi oni trebalo da povedu više računa o aspektima koje vi nazivate "estetskim nakaradnostima". Bilo bi lijepo kada bi i arhitekte vodile računa pri projektovanju o fasadama objekata koji već postoje u okolini gdje će se graditi objekat koji oni projektuju, da postoji neki red, neki detalj koji će povezivati te objekte. Ja ću nastojati da sa Udruženjem arhitekata Republike Srpske, s kojim sam uspostavila dobru saradnju, nađem načina da i ovaj problem apsolviramo.

DOM INFO: Koliko se Vaš privatni život promijenio otkako ste član Vlade?

GOLIĆ: Ja sam godinama bila na rukovodećim pozicijama, tako da nema neke prevelike razlike. Ono što mi je najvažnije, za sve što radim imam podršku porodice, supruga i sina, a ja sam svoje vrijeme organizovala tako da porodica ne trpi. Kad dođem kući, ja nisam ministar, čekaju me sve obaveze koje ima svaka zaposlena žene, kuvam danas za sutra, perem, peglam, nije mi teško ustati rano ujutro da završim ručak koji sam uveče pripremila. Zajedno sa sestrom brinem i o majci koja živi u svojoj kući, ali joj je zbog godina neophodna naša pomoć. Uvijek nađem vremena i za prijatelje, jer sam okružena ljudima s kojima gradim prijateljstvo od, kako se to kod nas kaže, malih nogu. Najljepše mi je kad se nađem sa svojim gimnazijskim društvom, to su mi najdraži susreti koji me uvijek napune lijepim emocijama i pozitivnom energijom. Promjene su, možda, što mi je radni dan dinamičniji i što duže traje i što je odgovornost zaista velika, jer biti ministar znači biti dio tima koji ima jasne i visoke ciljeve i morate biti stalno u toku sa svim što se dešava u Vladi, uvijek spremni da odreagujete na pravi način.

DOM INFO: Jedna ste od pet ministarki u aktuelnoj vladi. Da li je, prema Vašem mišljenju, potrebno veće učešće žena na domaćoj političkoj sceni?

GOLIĆ: Ne bih željela da me neko pogrešno razumije, ali ja ne pravim podjele po principu muškarci - žene i ne smatram da je rodna pripadnost ključna. Bilo bi dobro da je više žena ne samo u politici, nego i u privredi, jer su, po mom mišljenju, žene savjesnije, ali recimo da je na domaćoj političkoj i ekonomskoj sceni potrebno veće učešće sposobnih, vrijednih, savjesnih i čestitih ljudi, bez obzira na pol, mladih i obrazovanih ljudi, koji će svježim idejama, energijom i predanim radom doprinijeti da Republika Srpska postane razvijena, bogata zemlja u kojoj žive srećni i zadovoljni građani!