Najefikasnija štednja grijanja započinje već projektovanjem kuće ili zgrade, i tome se u posljednje vrijeme posvećuje velika pažnja. Grade pametne i ekološki prihvatljive kuće, izvedene tako da zadovoljavaju najviše standarde za uštedu energije. Raspolažu sofisticiranim sistemima za upravljanje uređajima i za reciklažu, te uključuju alternativne izvore obnovljivih energenata (sunce, vjetar, vodu koja se pročišćava i ponovo koristi). U prostoru su smještene tako da maksimalno koriste sunčevo svjetlo za prirodnu rasvjetu i grijanje (vode i prostorija), izolacija vanjskih zidova gubitak toplote smanjuje na minimum, a svi proizvodi (upotrijebljena voda, otpaci) se recikliraju. Sve nabrojano zvuči prekrasno, ali za većinu nas još će dugo ostati u sferi želja i maštanja.
 
Živimo u klasično građenim domovima i uštede najviše zavise od nas samih. Ako već ne možemo uticati na kvalitet gradnje, možemo učiniti mnogo toga što će ispraviti nedostatke i omogućiti nam popriličnu uštedu... Tu uštedu možemo ostvariti na tri različita načina: smanjenjem gubitka toplote, učinkovitim korištenjem izvora toplote i pravilnim izborom grijnih tijela.
 
SMANJIVANJE GUBITKA TOPLOTE: Kvalitetna gradnja i dobra izolacija osnovni su preduslovi, ali većina nas vrijeme provodi u prostorima koji su već definisani. Na sreću, postoje jednostavni, jeftini i lako primjenjivi postupci i mali trikovi koji kao konačno rješenje mogu znatno da rasterete kućni budžet.
 
Prije svega, provjerite mjesta na kojima hladan vazduh ulazi u vaš dom. Ovo se ne odnosi na otvorene prozore i vrata, to je samo po sebi razumljivo, nego na neočekivana i skrivena mjesta: procjepe između zida i vrata (prozora) koji ne priliježu sasvim (ne dihtaju), nape, ventilacijske otvore i slično. Ako osjetite strujanje vazduha, potrudite se i zabrtvite nepoželjne otvore - to će temperaturu u prostoriji podići za jedan do dva stepena. Za prozore i vrata koji ne priliježu koristite samoljepivu spužvastu traku. Zalijepite je uokolo između vrata (prozora) i dovratnika (doprozornika).
 
Površine neka budu čiste i suve, inače se neće moći dobro zalijepiti. Učinite li to kako treba, ni pri najjačem vjetru nećete više čuti kako huči po zakucima vaših soba.
Uradite izolaciju zidova iza grijnih tijela. Obično su to pregradni zidovi, dakle tanji, i kroz njih lakše prodire hladnoća. Ukoliko je razmak između peći (radijatora) i zida dovoljno širok, najbolje je staviti stiropor - lagan, jeftin i odličan izolacijski materijal. Ali i ako su grijna tijela vrlo blizu zidu, rješenje je jednostavno: postavite one svjetlucave štitnike kojima ljeti pokrivate čeono staklo automobila da se unutrašnjost ne bi pregrijavala. Kao što ljeti odbijaju sunčevu toplotu, zimi će jednako tako reflektovati toplotu radijatora nazad u prostoriju i dodatno je grijati. Ako ni to ne stane, na zid nalijepite običnu aluminijumsku foliju za zamotavanje - tanje od toga ne može biti, a takođe sjajno zadržava toplinu.
 
ČUVAJTE TOPAO VAZDUH: Ne "maskirajte" peći i radijatore, tj. ne pokrivajte ih zavjesama i namještajem. Nisu vam potrebne tople zavjese, nego prostorija u kojoj boravite.
Prostorije ne prozračujte neprekidno i pomalo, već povremeno i odjedanput. U prevodu: ne držite prozore ili vrata neprestano djelimično otvorenima kako biste stalno imali "svjež vazduh". Mnogo je bolje povremeno i češće širom otvoriti prozore, tek nekoliko minuta - taman toliko da se prozrači i pusti nova doza kiseonika, a da se zidovi ne stignu rashladiti.
 
Ako imate ventilator na plafonu, povremeno ga uključite. Promiješaće vazduh, podići hladan uvis, a zagrijan spustiti, pa će vam se činiti da je toplije.
Koristite besplatnu solarnu energiju - čim se pojavi sunce, maknite zavjese u stranu i podignite roletne. Noću, naprotiv, spustite roletne, i navucite zavjese ako vam grijna tijela nisu smještena ispod prozora. Smanjićete gubitak toplote za stepen do dva. Kad prozračujete, ako imate mogućnosti regulacije, zatvorite ventile grijanja ili ugasite peći.
 
Redovno održavanje sistema za grijanje prema uputama proizvođača od izuzetne je važnosti za njegovo efikasno djelovanje. U slučajevima neodržavanih sistema za grijanje, razni faktori utiču na smanjenje energetske efikasnosti, što na kraju rezultira nepotrebnim gubicima toplotne energije.
Kako bi se postiglo ekonomično grijanje, u prostoriji je potrebno onoliko toplote koliko je dovoljno za održavanje ugodne sobne temperature. Dnevni boravak je najveća prostorija u kojoj se i najviše boravi, pa bi se zato trebalo pridržavati preporučene temperature od 20 do 21 stepen Celzijusa. Spavaća soba može da ima nešto nižu temperaturu od 18 stepeni.
 
Hodnici su mjesta gdje provodimo najmanje vremena, pa mogu imati i do pet stepeni nižu temperaturu. Ipak, kupatilo je prostorija koja bi morala da bude najtoplija, s temperaturom od 24 stepena. Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za jedan stepen, godišnje možete uštedjeti od tri do pet odsto energije za grijanje.
Ovo su uopšteni savjeti, primjenjivi za sve sisteme (toplana, mini-kotlovnice, individualno, odnosno etažno) i vrste (plin, struja, solarno, kruta i tekuća goriva) grijanja, i jedini koje možemo primijeniti ako nam drugi određuju vrstu i količinu potrošene energije, tj. ako smo priključeni na toplanu ili kotlovnicu i bez regulatora na grijaćim tijelima.