Stvaramo identitet savremenog graditelja

RAZGOVARALA Maja Arsenović
FOTO DOM INFO

Arhitektonsko-građevinski fakultet obilježio je 15 godina postojanja i rada. I ova godišnjica bila je radna uz podršku fakulteta, prijatelja i saradnika iz ovog dijela Evrope.

Tokom oktobra, novembra i decembra 2011. godine u Banskom dvoru Banjaluka održane su brojne izložbe, radionice, promocije knjiga i tematski razgovori u okviru "dAni" dva okrugla stola i međunarodni naučnostručni skup o graditeljstvu. Cilj manifestacije "dAni" bio je prikaz uspješnih realizacija iz okruženja, razmjena iskustava i informisanje šire javnosti o aktuelnim temama i projektima. Afirmišući poziciju i ulogu škole, uspostavljeni su i novi oblici saradnje, te ponuđeni novi modaliteti napretka u nauci i struci. Tim povodom razgovarali smo s Milenkom Stankovićem, dekanom Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Kao i svake godine, početak nove akademske godine počeo je prvim časom dekana brucošima graditeljima. Ove godine prvi čas je održan u prepunoj Koncertnoj sali Banskog dvora, s namjerom da se budući inženjeri upoznaju s privilegijom profesije, ali i odgovornošću koju podrazumijeva zvanje savremenog inženjera graditelja u društvu danas.

DOM INFO: Šta biste rekli o školi i svojim studentima?

STANKOVIĆ: Petnaest godina postojanja i rada fakulteta u Banjaluci skroman je period u nastanku škole, ali značajan događaj u njenom razvoju. Koristeći mjesto, vrijeme i razum, kao stvaralačku moć, stimulisali smo promišljanje o sretnom, zdravom i ugodnom mjestu za obrazovanje i život čovjeka. Jedan smo od rijetkih fakulteta koji u procesu obrazovanja koristi sinergetske efekte studijskih programa: arhitektura, građevinarstvo i geodezija.

Škola graditelja oduvijek je istaknuto mjesto u sistemu obrazovanja, ali u njoj student često biva izgubljen u lavirintu teorije i profesionalnih upozorenja. Visoka škola bila je i treba da ostane biser mudrosti, mjesto koje privlači, stimuliše i inspiriše studenta da traga, eksperimentiše i modeluje. Promišljene intervencije reforme u školi sprovode se u pravcu kreativnijeg djelovanje u multikulturalnom prostoru urbarhitekture i sistemu obrazovanja. Konceptom nove zgrade otvorili smo pitanje stvaranja prostora koji je manje globalistički, estetski vredniji, istorijski i kulturološki značajniji, ali u mjeri korisnika i sadržaja.

Akcenat je dat na: cjelovitost promišljanja o konceptu ponovnog korištenja stare zgrade i njeno pretvaranje u savremeni prostor za obrazovanje; način kako energetski efikasna zgrada može biti (pasivna ili plus energetski standard) sa minimumom CO2 emisije, što je dalo mogućnost da se napravi nova zgrada i stvori mlado društvo nezavisno od fosilne energije. To je izuzetna šansa za Republiku Srpsku i ovaj dio Evrope, što ovom projektu daju karakter inovativnog modela.

Promišljen koncept nove zgrade aktivan je doprinos obrazovanju savremenog inženjera, jer stvara ugodno, čulno, podsticajno i zdravo mjesto, koje studenta privlači i stimuliše. Uslovi povišenog komfora studentu omogućuju da rado boravi i istražuje u školi. Na taj način ga inspirišemo za kreativan rad i promišljanje na "višem nivo" - asimetrična ravnoteža. Naši studenti su već prepoznatljiv kadar u okruženju.

DOM INFO: Poslije 15 godina, gdje se trenutno "nalazi" AGF?

STANKOVIĆ: Stvaramo prepoznatljiv identitet savremenog inženjera prilagođenog podneblju i potrebama tržišta. Osigurali smo značajan broj inženjera, magistara, doktora nauka iz oblasti graditeljstva. Na taj način ispunili smo misiju, te obezbijedili deficitaran i neophodan kadar za razvoj društva. Naši nastavnici i saradnici postali su izvrsni projektanti, revidenti, rukovodioci, konsultanti i nadzorni inženjeri. Jedan smo od rijetkih fakulteta na kojem postoji kontinuirano pojačan interes za upis znatno više studenata nego što to prostorne i kadrovske mogućnosti omogućuju. U toj oblasti vodimo razumnu politiku, smanjujemo kvotu upisa na prve godine, da bismo izbjegli hiperprodukciju kadrova i kontinuirano unapređujemo kvalitet obrazovanja savremenog inženjera.

U toku je realizacija jednog od značajnijih projekata - izgradnja zgrade fakulteta, koja će biti izgrađena na principu pasivne, inteligentne i nula pozitivne zgrade, tj. jedinstvene škole graditelja u Evropi. Već smo uradili određena ispitivanja, idejni projekat, pribavili lokacijske uslove, u toku je izrada fizibiliti studije i glavnog projekta, a tokom februara planiramo i početak radova. Za sve pomenute aktivnosti imamo podršku Vlade i Skupštine Republike Srpske.

DOM INFO: Kako je proteklo obilježavanje 15 godina rada fakulteta?

STANKOVIĆ: Radno i ugodno smo se družili s našim studentima, nastavnicima, prijateljima koji su došli iz šireg okruženja, ali i sa istaknutim kolegama iz prakse i proizvodnje građevinskih materijala. Svjesni da se arhitektura ne može naučiti, već da se mora doživjeti, modelovati i eksperimentisati, tj. kontinuirano unapređivati. Mi na AGF-u u Banjaluci želimo da naučimo studente da stvore uspješno zdanje, razumiju zašto ga stvaraju, uspješno prezentuju i argumentovano odbrane.

O humanosti profesije svjedoči i floskula koju su studenti u Zagrebu koristili tokom prošle godine: "Nema kulture bez arhitekture". Graditeljstvo je izuzetno značajna oblast koja omogućava društvu da se nesmetano kreće na putu progresa i na visini zadatka održivog i humanog razvoja.

Manifestacije koje su održane u protekla tri mjeseca pokazuju u kakvu instituciju je stasao AGF, šta smo postigli, kakav je razvojni koncept i šta još treba uraditi. Želim istaći da AGF ima samo prijatelje i partnere, koji su stalno sa nama. Naše ambicije nisu da budemo lideri u oblasti, već spojna nit, koja teoretske spoznaje uspješno primjenjuje u praksi, okuplja sve graditelje, motiviše ih i stimuliše za edukaciju na putu cjeloživotnog učenja. Trenutno se nalazimo u krizi, ali za graditelje ne postoje problemi i kriza.

Želimo da preokrenemo stvari, iskoristimo priliku i prevaziđemo opasnost, tj. riješimo krizu i podignemo standard života. Svjesni humane komponente i odgovornosti moramo istrajati na putu kreiranja zdravog i udobnog zdanja za kreativan i inspirativan život čovjeka.

DOM INFO: Kada ste došli na funkciju dekana zatekli ste brojne probleme?

STANKOVIĆ: Da, prije pet godina preuzeo sam dužnost dekana ovog fakulteta, koji nije imao nastavnog kadra (profesora, viših asistenata...), sa brojnim problemima. Nikoga nisam otpustio, samo sam mobilisao i motivisao mlade ljude, tako da je danas AGF jedna od najperspektivnijih institucija Univerziteta u Banjaluci, sa značajnim brojem nastavnika, viših asistenata i svi asistenti su u procesu napredovanja ka doktoratu, to je izvrstan ljudski potencijal, ali i siguran put progresa. Koristim ovu priliku da zahvalim svim saradnicima, jer bez njihovog entuzijazma, ovi rezultati bili bi znatno skromniji.

U Republiku Srpsku za tri godine donijeli smo pet svjetskih prestižnih graditeljskih nagrada CEMEX, iz oblasti dostupnosti, održivosti i primjene savremenih tehnologija. Očekujemo će 20. godišnjica ove škole biti prepoznatljiva po uspješnim savremenim inženjerima i studentima iz šire regije, ali i centru za istraživanja, razvoj i unapređenje graditeljstva, koji je u fazi formiranja.

Međutim, nije sve lijepo i ružičasto, postoje i problemi s kojima pokušavamo da se izborimo, tj. pretvaramo ih u izazove. Jedan smo od rijetkih fakulteta koji na svim studijskim programima ima praksu, ali već nekoliko godina ne uspijevamo da riješimo to pitanje. Trenutno smo ponudili Ministarstvu prosvjete i kulture i Privrednoj komori RS da potpišemo memorandum. Mislimo da je to izvrsna prilika da se graditelji upoznaju s potencijalnim poslodavcima, ali i očekujemo povratnu informaciju šta to nije dovoljno obrađeno u obrazovnom procesu, kako bismo to mogli korigovati i unaprijediti proces. Nastojimo sa svih aspekata sagledati kompleksnu oblast graditeljstva, u namjeri da se izaberu organizacioni oblik, konkretne aktivnosti i mjere koje bismo preuzeli zajedno sa društvenom zajednicom, da bi svima bilo bolje.

DOM INFO: Kako gledate na svoje petogodišnje iskustvo dekana AGF-a?

STANKOVIĆ: Mislim da se društvo u cjelini previše bavi prošlošću, a ne stvara nove i ostvarive vizije budućnosti, tj. ne djeluje se strateški i praktično. Na prvom času graditeljima sam rekao da je kriza u društvu, ali neću pričati koliko je teško AGF-u i šta sve nemamo. Rekao sam da se mora imati vizija, nema loše lokacije i opravdanja u ograničenjima. Postoje samo uspješna ili neuspješna zdanja. Što je zadatak teži, rješenje mora biti inspirativnije. Svjesni smo da su vam do sada pričali, upućivali, učili i motivisali. Odabrali ste životni poziv, mi vas želimo inspirisati i ličnim primjerom ponuditi jasan razvojni put. Granica između inženjerstva i umjetnosti je fluidna. Svi poslovi graditelja su kreativni, ali je jedan odsto talenat, a devedeset i devet odsto je rad. Mora se mnogo raditi i imati pozitivan, humani odnos, uz čarobne riječi kako mogu pomoći. Morate biti i svjesni da svaki čovjek u sebi nosi i dio negativne energije, nje se morate osloboditi, jer dok je posjedujete ne može biti kreativni i dati aktivan doprinos nauci i struci.

Nalazimo se u dobu znanja, nije dovoljno biti uspješan. Ako je minuli vijek bio vijek genijalaca, onda ovaj vijek mora biti vijek tima genijalaca. Mora se kontinuirano raditi na nadogradnji znanja - biti aktuelan sa znanjem, jer danas postoji mnoštvo neprovjerenih informacija i dogmi.

DOM INFO: Kako ocjenjujete školovanje od uvođenja Bolonjske deklaracije?

STANKOVIĆ: Većina fakulteta je prihvatila novi model studiranja, bez mnogo razmišljanja. Svaka reforma zahtijeva mnogo sistemskih priprema, istraživanja, novca i razumijevanja. Postoji mnogo oblasti koje se ne rješavaju dekretom, kao što je i kultura stanovanja. Ona se ne može propisati, ona se razvija, izgrađuje i unapređuje. Mi koji smo obrazovani po starom sistemu nismo imali problema, jer je naša diploma na svim univerzitetima priznata. Naravno, ovaj model ima i prednosti, razmjena iskustava, mobilnost, prohodnost...

Na AGF-u se, na primjer, prije pet godina studiralo u prosjeku 9,87 godina, a sada smo na evropskom prosjeku. Normalno je da svaki proces ima prednosti i nedostatke, ali osnovno je stvarati bolje uslove, te kroz dijalog, analizu i naučno vrednovanje ponuditi realnu ocjenu stanja gdje smo i kuda i kako treba ići dalje. Naši studenti su na master studiju u Spitalu, Austriji u skladu s Ugovorom o saradnji i to je praktičan pomak.

DOM INFO: Koji su najvažniji ciljevi i planovi AGF-a u narednom periodu?

STANKOVIĆ: Rješavanje kadrovskih, prostornih i materijalnih problema. Trenutno su u žiži prostorni, nova zgrada fakulteta. Ona je izuzetno važna, ne samo za fakultet, nego za Univerzitet, grad Banjaluku, Republiku Srpsku, BiH i ovaj dio Evrope, te je logično da očekujemo i podršku tih društvenih zajednica.

Pomaknuti granicu u učenju podrazumijeva da studenti koji se obrazuju u takvom prostoru - laboratoriji znanja, mogu ići samo vizionarski na putu progresa i inovativnosti. Objektivno imamo problem s cjeloživotnim učenjem, jer spoznaja se vrlo često mijenja, pa se mora kontinuirano dograđivati. Trudimo se da postanemo šansa i mjesto za studiranje u koje će mladi ljudi dolaziti, a ne iz kojeg će odlaziti.

Graditeljstvo - pozicija i uloga u društvu

Jedna od značajnih manifestacija u obilježavanju 15. godišnjice AGF-a bio je okrugli sto na temu "Graditeljstvo - pozicija i uloga u društvu", čiji moderator je bila Brankica Milojević.

"Reforma oblasti je u toku, a ogleda se u prelasku na efikasniji način upravljanja prostornim resursima, fleksibilniji pristup planiranju, adaptibilnost dinamičnim potrebama tržišta kapitala, primjenu savremenih tehnologija u planiranju, projektovanju i građenju itd. Ona podrazumijeva definisanje novih standarda i tehničkih normativa, a njihovo kreiranje treba se rješavati u okviru obrazovnih i naučnih institucija, kroz rad ekspertskih timova i naučnoistraživačke projekte, uz podršku resornih ministarstava", rekla je Milojevićeva.

Ukazano je i na postojanje problema u implementaciji Zakona o uređenju prostora i građenja u RS, naročito u segmentu definisanja procedure izdavanja odobrenja za građenje, zatim na potrebu za jačanjem strukovnih udruženja i osnivanjem inženjerske komore, kao i na potrebu za većom saradnjom između svih aktera u procesu planiranja i građenja na čelu s Ministarstvom za prostorno uređenje, građenje i ekologiju u RS.