054 uspjesne zeneSrebrenka Golić se na čelu Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS nalazi već dvije godine. Za ovo vrijeme donesen je veliki broj zakonskih i podzakonskih akata, aktivno se radilo na izradi jednog od najvažnijih zakona u ovoj oblasti, Zakona o uređenju prostora i građenju, a riješen je i niz pitanja iz oblasti zaštite životne sredine. Zahvaljujući angažovanom i kontinuiranom radu, Srebrenka Golić je u decembru na manifestaciji "Ličnost godine", koju organizuju "Nezavisne novine", proglašena za najboljeg ministra u Vladi RS.

DOM INFO: S obzirom na to da smo na početku godine, možete li sumirati najvažnije rezultate iz prethodne godine i najaviti najvažnije projekte za predstojeću godinu?

GOLIĆ: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju se u prethodne dvije godine, otkako sam preuzela mandat, u potpunosti stavilo u službu građana, a oblasti za koje smo nadležni uređujemo u skladu s najboljim evropskim praksama.

Proces donošenja propisa kojima se uklanjaju administrativne barijere, koji smo započeli 2011. godine, nastavljen je i u ovoj godini, s ciljem da se na novim i reformskim principima urede sve oblasti iz nadležnosti Ministarstva i olakša poslovanje i investiranje u Republici Srpskoj.

Za dvije godine mandata, uradili smo 13 zakona, 31 podzakonski akt, donesene su dvije veoma bitne strategije - za zaštitu vazduha i zaštitu prirode. Svi projekti koji se realizuju u Ministarstvu odlično napreduju, što svjedoče i veoma visoke ocjene misija Svjetske banke. Istovremeno, riješeno je gotovo 6.000 predmeta, izdate su 1.234 licence za fizička lica i 719 licenci za pravna lica. Organizovali smo stručne ispite za gotovo 1.000 kandidata.

Naš program rada za ovu godinu je manje-više definisan. Očekuje nas izrada prijedloga zakona o uređenju prostora i građenju, kao sistemskog zakona, te aktivnosti na izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Republike i izrada prostornih planova za naše nacionalne parkove. Slijedi nam dalje usklađivanje našeg zakonodavstva, posebno u oblasti zaštite životne sredine, sa evropskim direktivama i standardima. Dalje, tu su projekti čija je realizacija u toku, kao i priprema novih projekata, realizacija ciljeva zacrtanih Ekonomskom politikom, redovne aktivnosti Ministarstva. Jedna od aktivnosti, koja će, sasvim sigurno, zauzimati prioritetno mjesto, je stvaranje uslova za implementaciju Zakona o građevinskim proizvodima i podzakonskih akata donesenih u skladu s ovim zakonom. U 2013. godini insistiraću, kao i dosad, na radu, zakonitosti, poštovanju ustavnih nadležnosti Republike Srpske, otvorenosti i transparentnosti u radu.

DOM INFO: S obzirom na to da su završene javne rasprave u vezi s novim zakonom o prostornom uređenju i građenju, kakva je situacija s procesom izrade tog zakona? Sistem licenciranja, uveden po nacrtu novog zakona, bio je tema rasprava, možete li objasniti o čemu se radi?

GOLIĆ: Javna rasprava o Nacrtu zakona o uređenju prostora i građenju završena je 17. decembra 2012. godine. Ono što želim da istaknem je da je ovaj zakon od prvog trenutka rađen pred očima javnosti i da je stručna, ali i najšira javnost, imala mogućnost da svoje primjedbe, prijedloge i sugestije daje već na radnu verziju nacrta, dakle, prije upućivanja u proceduru. Činjenica je da su u našoj javnosti najviše prašine digle odredbe člana 8. stav 5, člana 107. stav 6. i člana 109. stav 6. za koje određeni broj malih i srednjih preduzeća koja se bave urbanizmom, projektovanjem i građenjem smatra da su monopolističke i diskriminatorske i da će dovesti do gašenja velikog broja malih i srednjih preduzeća, jer, prema njihovom stavu, njihova formulacija favorizuje rad samo velikih projektantskih kuća. Naša intencija kao obrađivača zakona bila je da uvedemo više reda, odnosno da se obezbijedi ili da se podigne nivo kvaliteta projektovanja, jer smo dosad imali situaciju da se jedan projekat radi na više mjesta, po fazama, od strane više licenciranih pravnih subjekata, tako da je organu koji izdaje građevinsku dozvolu dolazio projekat sa brojnim nedoumicama, neusaglašenostima... Takođe, cilj ovih odredaba bio je da se omogući otvaranje novih radnih mjesta za mlade sa završenim fakultetima koji su sada na Birou ili se školuju, znajući da će na posao dugo čekati. Prema Programu rada Narodne skupštine za 2013. godinu, predviđeno je da Prijedlog zakona o uređenju i građenju bude u proceduri donošenja u martu 2013. godine. Radna grupa za izradu zakona već obrađuje prijedloge i primjedbe pristigle tokom javne rasprave, a Ministarstvo će nakon sačinjavanja radnog teksta Prijedloga zakona organizovati još jednu stručnu raspravu u Privrednoj komori RS, prije upućivanja Prijedloga zakona u zvaničnu proceduru.

DOM INFO: Koje su se promjene desile u oblastima koje se tiču zaštite životne sredine u prethodnoj godini?

GOLIĆ: Mi smo u protekloj godini donijeli Zakon o zaštiti životne sredine, kao sistemski zakon, koji je usklađen sa evropskim direktivama i koji predstavlja pravni osnov za donošenje čitavog niza zakonskih i podzakonskih akata kojima će se ova oblast u potpunosti urediti. Takođe, u 2012. godini donesen je čitav niz podzakonskih akata iz oblasti upravljanja otpadom, odnosno upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, kao i podzakonski akti propisani Zakonom o zaštitu vazduha, koji je donesen 2011. godine. Veoma je važno i da je Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske, nakon usvajanja Zakona o Fondu i finansiranju životne sredine Republike Srpske 2011. godine, tokom ove godine ostvario značajne pomake u svom radu i sigurna sam da će vrlo kvalitetno ispunjavati ciljeve zbog kojih je i osnovan. Naravno, unaprijeđeno je poslovanje javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima "Kozara" i "Sutjeska", a nedavno usvojeni Zakon o NP "Kozara" i Zakon o NP "Sutjeska" omogućavaju dalji razvoj ovih zaštićenih područja. Kao što sam već rekla, slijedi nam izrada prostornih planova posebnih područja za oba nacionalna parka, ali i implementacija dva veoma bitna projekta - Zaštićena šumska i planinska područja, iz kojeg su naši nacionalni parkovi već dobili vrijednu opremu, i projekat Parkovi dinarskog luka, koji ćemo realizovati sa WWF (Svjetski fond za životnu sredinu). U periodu koji je za nama, ostvarili smo punu saradnju i razumijevanje sa resornim ministarstvima u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, ali i sa zemljama koje su članice EU, tu prije svega mislim na Češku i Slovačku. Želim da istaknem i da smo ostvarili punu saradnju sa brojnim međunarodnim organizacijama i fondovima koji finansiraju projekte iz oblasti zaštite životne sredine, a posebno bih naglasila odličnu saradnju sa UNDP. Upravo zahvaljujući podršci UNDP, formiran je Izvršni odbor DNA tijela i entitetski sekretarijati za procjenu projekata u okviru mehanizma čistog razvoja, ali i obezbjeđena sredstva za projekat Integralna zaštitu Vrbasa, u kojem će učestvovati sve opštine u slivu ove rijeke i koji će, uz zaštitu Vrbasa, omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta, posebno u ruralnim područjima.

DOM INFO: Nedavno je počela realizacija kampanje za podizanje svijesti javnosti i pozitivne percepcije o uklanjanju čvrstog otpada. Da li ste zadovoljni onim što je dosad urađeno?

GOLIĆ: Kada je u pitanju sama kampanja, zadovoljna sam onim što je dosad urađeno, prva promocija imala je odličan prijem u javnosti i sigurna sam da će i krajnji rezultat biti izuzetan. Ministarstvo i naši institucionalni partneri obezbijedili su sve preduslove za realizaciju kampanje, a kreativni tim je napravio odličan posao i uvjerena sam da ćemo krajnji cilj - podizanje svijesti javnosti o značaju upravljanja čvrstim otpadom, ispuniti. Ja sam posebno zadovoljna što je kreativni dio kampanje usmjeren najvećim dijelom na mlađu populaciju, jer smatram da sa podizanjem svijesti treba krenuti od najmlađih.

DOM INFO: Da li smo blizu barem djelimičnog rješavanja problema infrastrukture za uklanjanje otpada?

GOLIĆ: Kao što sam već rekla, ovakvi projekti mogu imati izuzetan odjek u javnosti, posebno ako nam ova kampanja bude prekretnica da najzad počnemo sistemski raditi upravo na podizanju svijesti i edukaciji najšire javnosti u ovoj oblasti. Dakle, neophodno je da se djeluje na širokom frontu, što bi se reklo od vrtića do fakulteta, a u tom djelovanju posebno mjesto zauzimaju mediji, kao kreatori javnog mnjenja.

DOM INFO: Nedavno ste bili u Dohi na konferenciji Ujedinjenih nacija posvećenoj klimatskim promjenama. Kakve utiske nosite iz Dohe? Najavljeno je da bi BiH iz globalnog fonda mogla obezbijediti značajna sredstva za projekte adaptacije na klimatske promjene, koji su koraci koji vode do dobijanja tih sredstava?

GOLIĆ: Konferencija UN o klimatskim promjenama, koja je nedavno završena u Dohi, bila je odlična prilika za brojne bilateralne susrete, sastanke sa predstavnicima vodećih organizacija koje se bave klimatskim promjenama, ali i za predstavljanje naših aktivnosti u ovoj oblasti. Na konferenciji je učestvovalo oko 12.000 delegata i oko 200 ministara iz svih zemalja svijeta. Osnovni cilj konferencije je obezbjeđivanje kontinuiteta u borbi klimatskih promjena, s obzirom na to da odredbe Kjoto protokola završavaju sa 31. decembrom 2012. Ono što je veoma bitno, trajanje Kjoto protokola, kao jedinog postojećeg i obavezujećeg sporazuma pod kojim se razvijene zemlje obavezuju na smanjenje emisije gasova, na ovoj konferenciji je produženo, a dogovoreno je da će dužina drugog obavezujućog perioda biti osam godina. Na konferenciji u Dohi postignut je i dogovor s ciljem potpune operacionalizacije i utvrđivanja procedura i modaliteta rada Zelenog klimatskog fonda, ali i obezbjeđenja sredstava za ovaj fond iz kojeg će se finansirati projekti, programi i sprovođenje politika u zemljama u razvoju.

Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja u razvoju, te može biti korisnik sredstava namijenjenih zemljama u razvoju.

Pored niza bilateralnih sastanaka sa ministrima i predstavnicima zemalja u okruženju, važno je napomenuti da smo ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je predvodio delegaciju BiH, i ja u ime Republike Srpske, koja je focal point prema Konvenciji u ime BiH održali bilateralni sastanak sa izvršnim direktorom Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF) Naoko Ishii, s ciljem obezbjeđivanja grant sredstava za projekte adaptacije na klimatske promjene (suše, poplave). Očekuje se da bi se iz ovog fonda za BiH mogla obezbijediti grant sredstva u visini od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi se realizovali u Republici Srpskoj. Nama sada predstoji konkretizacija mjera i aktivnosti na pripremi projekata, a početne korake preduzeli smo odmah po povratku iz Dohe.

Naše učešće na konferenciji u Dohi i pripremnim međusesijskim aktivnostima bilo je od velikog značaja, i to naročito iz sljedećih razloga:

BiH je izradila, usvojila i predala Sekretarijatu UNFCCC svoj Inicijalni nacionalni izvještaj - INC, i time ispunila prvu osnovnu obavezu prema Konvenciji. Trenutno je u završnoj fazi izrada Drugog nacionalnog izvještaja, gdje posebno izdvajamo aktivnosti u vezi s razvijanjem sopstvenih klimatskih modela u vezi sa projekcijama promjene klime u budućnosti. U okviru Druge nacionalne komunikacije urađene su i Strategije niskokarbonskog razvoja (LEDS) i Adaptaciona strategija (NAS). Već sam rekla da je formiran DNA, na nivou entiteta i BiH, a ja sam kao ministar Republike Srpske imenovana za predsjedavajuću Izvršnog odbora DNA tijela. Prisustvo na konferenciji u Dohi bilo je bitno i zbog uključivanja u EU aktivnosti u oblasti klimatskih promjena i posebno zbog vlastitih dugoročnih interesa - radi pristupanja fondovima za adaptaciju na klimatske promjene.

Pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog su značaja za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da se nalazi u regionu u kojem su već evidentne posljedice klimatskih promjena. Značajno je da BiH u oblasti adaptacije posebnu pažnju pridaje regionalnoj saradnji, a u skladu s preporukama UN i stavovima EU. Iz tog razloga BiH je dala puno podršku uspostavljanju Podregionalnog virtuelnog klimatskog centra, u okviru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, čija je osnovna funkcija jačanje regionalne saradnje u oblasti adaptacije na klimatske promjene. Ovo, praktično, znači da je BiH ispunila sve svoje obaveze koje je imala kao zemlja koja je ratifikovala Kjoto protokol, što je još jedan od uspjeha Ministarstva na čijem sam čelu, jer mi smo nadležni organ za sprovođenje Kjoto protokola za BiH.

DOM INFO: Na manifestaciji "Ličnost godine", koju organizuju "Nezavisne novine", proglašeni ste za najboljeg ministra u Vladi Republike Srpske. Koliko Vam znači ovo priznanje, da li Vam je podstrek ili pomalo opterećenje u daljem radu?

GOLIĆ: Ovo priznanje za mene je čast i podsticaj da i u narednom periodu svoj angažman stavim isključivo u službu građana. Lijep je osjećaj kad vidite da obični ljudi prepoznaju vaš napor da oblasti za koje ste zaduženi uredite na najbolji mogući način. Naravno, ovo priznanje je i priznanje mojim saradnicima u Ministarstvu, jer bez njihove pomoći i predanog rada ne bismo za ove dvije godine postigli zaista zavidne rezultate. Takođe, ovo je priznanje i Vladi Republike Srpske, koja je kompaktan tim i bez te timske energije ne bi bilo ni rezultata.

 

RAZGOVARALA Maja Arsenović
FOTO DOM INFO

FacebookTwitterLinkedinRSS Feed
bhtelecom elta-kabel alumil
nestropetrol hortonmedia interlignum
schachermayer mlijekoprodukt srpskacafe naturavita cvrstiotpad