Uredan vrt za relaksaciju

Uređenje vrta je jedna od najbitnijih stvari ukoliko želite da se u njemu osjećate lijepo i opušteno. Ako ste bili vrijedni i radili u vrtu sve do sada, onda ćete sigurno uživati i u avgustovskim danima, kada je u punom cvatu. Ruže još intenzivno cvjetaju, trajnice su u cvatu, kao i sezonsko cvijeće koje dostiže svoj maksimum i mami nas da što više vremena provedemo uživajući u njegovoj ljepoti.

OREZIVANJE RUŽA: Ruže da bi što duže cvjetale treba redovno orezivati. Pravilno orezivanje podrazumijeva orezivanje ocvjetalog cvijeta do prvog petolista, ružu možemo da orežemo i na drugom ili trećem petolistu zavisno od visine koju želimo. Što je niže orežemo, to će nam i rast ruže biti niži i obrnuto. Bitno je samo da je orežete na petolistu, jer tu izbija nova grana na kojoj se pojavljuje cvijet.

S orezivanjem se prestaje u septembru kada ostavljamo ocvjetali cvijet da preraste u šipurak koji može da bude lijepa dekoracija u toku zimskih dana. Ruže svakako treba prihranjivati specijalnim gnojivom za ruže svakih petnaest dana sve do septembra, a u proljeće i jesen mineralnim gnojivom NPK.

TRAJNICE: Trajnice koje su ocvjetale (proljećne) možete da dijelite, pa na nekim dijelovima gdje nema cvijetnih gredica možete da oformite nove. Trajnice se dijele u avgustu i septembru da bi tek posađene sadnice ojačale i spremno ušle u zimu.

Trajnice dijelimo tako da cijelu biljku izvadimo iz zemlje te, zavisno od veličine korijenovog sistema, prerežemo ravnom lopatom uzdužno, tj. da nam ostane dio korijena i dio nadzemne biljke, na dva ili više dijelova. Izdijeljene trajnice sadimo u pripremljene gredice na mjesto na koje smo planirali, s tim da vodimo računa da biljke koje vole sunčane položaje budu posađene na mjestu gdje je sunčano i obrnuto. Biljke nakon sadnje obavezno zaliti.

Da bi vam sezonsko cvijeće trajalo što duže, trebalo bi redovno da orezujete ocvjetale cvjetove da izgleda svježe i da i dalje bogato cvjeta. Sezonsko cvijeće prihranjujte svakih sedam do deset dana specijalnim tečnim gnojivima za sezonsko cvijeće po mogućnosti onima koji sadrže mikroelemente. Početkom avgusta već izdužene izbojke petunija skraćujemo na 10 do 15 centimetara, da niknu novi izboji koji će cvjetati sve do prvih mrazeva.

SAČUVATI SJEME: Sezonsko cvijeće koje je prošlo vadite, a ako vam se neko posebno svidjelo, biljku ostavite da oformi sjeme koje možete da sačuvate u papirnatim vrećicama i posadite u proljećnom periodu. Takođe, možete da posadite i neke nove vrste dvogodišnjeg cvijeća kao što su Viola sp. Primula sp. i dr.

Kada gomolje gladiole ocvjetaju i stabljika požuti (osuši se) trebalo bi ih izvaditi iz zemlje. Gomolje treba očistiti od zemlje koja se nalazi na njima, malo prosušiti i ostaviti u suvu, prozračnu i mračnu prostoriju, najbolje u papirnatim kesama ili drvenim gajbama, da prezimi. Na gajbama ili papirnatim kesama napišite koje vam je boje cvijet da biste znali za sljedeću godinu.

Ukoliko vam se gomolj gladiole razmnožio i dao mladice, sljedeće godine možete posebno da ih posadite i na taj način razmnožite. Prve godine mlade biljke imaju slabiji cvijet nego već oformljene stare biljke, ali već sljedeće godine i one formiraju bogat i lijep cvijet. Isto radimo i sa dalijama i ljiljanima, dok lukovice tulipana, narcisa, krokusa, zumbula i druge ostavljamo u zemlji da prezime.

U septembru i oktobru sadimo nove lukovice ukoliko ih već nemamo u vrtu ili želimo da obogatimo već postojeću kolekciju.

GRMLJE: Grmlje koje je cvjetalo u junu i julu orezujemo. Orezujemo grane s ocvjetalim cvjetovima, stare i slomljene. Ukoliko je grm već star i ima dosta grana koje smetaju jedna drugoj, onda ga prorjeđujemo tako da mu orežemo što više starih grana do dna, a ostavimo mladice. Zadnje orezivanje trebalo bi da se uradi do kraja avgusta, bilo da je u pitanju grm ili živa ograda, jer će tada mladi izbojci imati dovoljno vremena da odrvene i ne smrznu s prvim mrazom.

Na izmaku ljeta, nakon provedene sezone u vašem vrtu, imate priliku da uvidite neke nedostatke ili da možda napravite izmjene. Jesen koja je pred vama idealno je vrijeme da to uradite. Sami ili uz stručnu pomoć, možete početi da pravite razmještaj ili sadnju nekih novih biljaka.

POVRTNJAK I VOĆNJAK: Ukoliko imate povrtnjak, počnite sa sadnjom zimske salate, radiča, matovileca, špinata i blitve za jesenju i proljećnu potrošnju. Sadite rasade kelerabre i prase. Pri kraju avgusta na paradajzu otkidamo vrh da bi tek formirani plodovi sazreli prije mraza.

U avgustu i septembru imate posla i u voćnjaku, sazrijevaju poznate ljetne sorte krušaka i rane sorte jabuka. Kruške beremo kada zelena boja prelazi u žućkastu, a sjemenke počnu da tamne. U toj fazi obrani plodovi u običnom skladištu mogu da se čuvaju do petnaest dana.
U novim zasadima voćaka savijamo uspravne izbojke da što prije formiraju cvjetne pupove.

JAGODE: Takođe, vrijeme je i za sađenje jagoda. Na pripremljenim gredicama postavlja se crna plastična folija s rupama u koje se sade jagode. Folija čuva vlagu i štiti jagode od korova. Poslije sađenja sadnice obavezno treba zaliti. Sad posađene jagode sljedeće godine daće dobar rod.

Svaka, pa i najmanja pažnja posvećena biljkama produžiće ljepotu vašeg vrta, te ćete narednih mjeseci moći nesmetano da uživate u svim blagodetima vašeg truda.